Dana 30. studenog 2012. predsjednik Republike dr.sci. Ivo Josipović posjetio je Crkvu. Bio je nazočan u Lugu i Korogu (Korođ) na Bogoštovlju, i prigodnom programu, u organizaciji Reformirane Crkve u Hrvatskoj te boravio ondje od 13 do 17 sati. Nazočni su bili: vjernici, svećenici/ce, gosti, a iz društvenog života: saborski zastupnik g. Deneš Šoja, župan g. Božo Galić, načelnica gđa. Ružica Bilkić, načelnik g. Josip Maletić, predsjednik mjesnog odbora Istvan Tokai te predstavnici Pravoslavne Crkve protojerej stavrofor g. Dobrivoj Filipović, i jerej Nenad Lazić.
U Lugu je održan prigodan susret u crkvi, obraćanje predsjednika, i predavanje o povijesti mjesta. U Korogu je održano Bogoštovlje uz obraćanje gostiju iz društvenog života i predsjednika, a prigodni program je upriličen u Domu kulture i školi. Crkva u Lugu je tijekom okupacije i Domovinskog rata bila oštećena, Korog je bio potpuno razrušen, a crkva teško oštećena. Korogani su prognani, a njihova imovina opljačkana, veliki dio njih su bili su na braniku Domovine.
Predsjednik je svojim govorima dao podršku i ohrabrenje nazočnima, a govorio je na oba mjesta. U Lugu je poručio sljedeće: «Poštovani biskupe i svećenici! Poštovani građani Luga!
Srdačno vas pozdravljam u Lugu, u vašoj lijepoj crkvi za koju sam čuo da je najstarija kalvinska crkva na području Hrvatske. Vjerska tradicija reformacije koja u Hrvatskoj postoji preko četiri stoljeća, a kojoj vi pripadate, važan je dio hrvatskog religijskog i kulturnog identiteta.
Hrvatska je zemlja vjerskih prava i vjerskih sloboda. Stoga uvijek ističem važnost poštivanja posebnosti različitih tradicija i važnost jačanja međureligijskih inicijativa. To je važno osobito na područjima kao što je ovaj dio Slavonije gdje žive pripadnici više nacionalnih i vjerskih zajednica.
Sve vjerske zajednice u Hrvatskoj promiču iste moralne vrijednosti koje su i u temelju svakog demokratskog društva. Koje pozivaju da se zajedno razborito živi, da se zajedno radi, u ozračju međusobnog povjerenja i zajedničke nade za budućnost. A vi, sljedbenici reformacije upravo to pokazujete sve ove godine. Pokazujete kako se u Hrvatskoj živi i radi u interesu domovine. Svima vama i vašim obiteljima želim svako dobro.»
U Korogu je poručio sljedeće: «Poštovani biskupe i svećenici! Poštovani građani Korođa!
Srdačno vas pozdravljam u vašem herojskom mjestu, koje je, unatoč patnjama i nevoljama koje ste pretrpjeli za vrijeme Domovinskog rata i problemima koji vas prate u poslijeratnom razdoblju, opet izgrađeno, lijepo, s lijepom obnovljenom crkvom za koju sam čuo da je u ratu bila teško oštećena.
Drago mi je da vidim vaša radosna lica koja govore, da uz sve nevolje, imate vjeru u budućnost. I da vam u tome pomaže vaša religija. Reformirana tradicija je jedna od vjerskih tradicija koja u našoj zemlji postoji stoljećima i svojim specifičnostima i etičkim vrijednostima obogaćuje hrvatski kulturni identitet. Koja je dio zajedničkog hrvatskog duhovnog i kulturnog bogatstva.
Hrvatska je zemlja vjerskih sloboda, vjerske i nacionalne ravnopravnosti i svojim dolaskom ovdje ja vam dajem do znanja da je vaša mala zajednica u ovom lijepom dijelu Hrvatske važna.
Da je važna i da ste hrabrom borbom za svoje domove i svojim povratkom kući, to i pokazali. Došao sam da vam zahvalim što sve ove godine pokazujete kako se u Hrvatskoj živi i radi u interesu domovine. Svima vama i vašim obiteljima želim svako dobro.»
Predsjednik se zadržao u razgovoru sa nazočnima, boravio na kulturno umjetničkom programu, vidio radove žena iz Koroga te posjetio mjesnu mađarsku-manjinsku školu.
U obraćanju biskup Lajoš Čati Sabo je istaknuo sljedeće: «Siguran sam, da je današnji dan kako za mene, tako i za sve prisutne praznik, budući ste nas počastili Vašom posjetom, tu među posvećenim zidovima reformacije. Pozdravljam Vas, s ljubavlju i najiskrenijim poštovanjem ovdje u našoj zajednici. (…)
Brinete se i o najmanjima Vama povjerenima, kao što se i naš Gospodin Isus Krist, brine i za najmanje stado Božje. Tomu svjedoči vaše sjećanje na reformaciju, i susret koji ste prije mjesec dana organizirali u Zagrebu. Možemo učiti od Vas, kako poštivati kršćanske vrijednosti donesene reformacijom.
Dopustite mi da se sa nekoliko riječi osvrnem na agresiju s kojom je i ova crkvena zajednica pogođena. Dana 12. siječnja 1993. godine okupatori su slavili Novu godinu, 'Betlehemsko svjetlo', su željeli prikazati spaljivanjem crkve. Selo je bilo bez vode i struje, međutim, unatoč mračnoj noći, bez razlike na vjersku pripadnost mještana, uspjeli su sakupiti dovoljno vode, te su ugasili požar. Samo su, u velikoj mjeri, oštećene orgulje koje smo, Bogu hvala, uspjeli sanirati.
To što nam je crkva, koja je ujedno i spomenik kulture, izvana obnovljena kao i njezina okolina možemo zahvaliti: Hrvatskoj državi, saborskom zastupniku Denešu Šoji, višem savjetniku za očuvanje spomenika kulture Dragu Kretiću i predsjedniku mjesnog odbora Istvanu Tokaiu. Trenutno se vrše statička mjerenja, jer su se na zidovima crkve pojavile pukotine i to na više mjesta. Nadamo se, kako ćemo uspjeti riješiti i ove probleme, te će se još dugo vremena među ovim zidovima slaviti Sveto ime Božje.»
Predavanje o povijesti Luga održao je prof. dr. sc. Karol Labadi, a ističemo sljedeće: «Lug je kolijevka, poznatih europskih propovjednika i znanstvenika. Tu je rođen Demeter Lužanin, koji je najvjerojatnije bio učenik mjesnog franjevačkog samostana. Njegov Kodeks se nalazi u franjevačkom samostanu u Šibeniku, u kojemu je u njegovim rukopisima nađen drugi najstariji mađarski jezično književni spomenik. I Ožvald Lužanin je rođen ovdje, koji je u svoje vrijeme bio poznat u Europi po svojim zbirkama propovijedi. Janoš (Ivan) Lužanin, u 16. stoljeću, također, je rođen u ovom naselju, on je u književnoj povijesti zabilježen kao prevoditelj Ezopa. Lužani Čokaš Petar, pisao je u deset jezično Calepinus rječniku mađarski tekst, i taj popis bi još dugo mogli nabrajati.
Mihajlo Starina je u 16.st. ovdje počeo navješćivati evanđeosku vjeru i nauk reformacije. Žitelji naselja od tada čuvaju i žive reformacijsku religiju. Dok je ovdje prebivao Starina je prevodio psalme na mađarski jezik, pisao je biblijske povijesti i drame, također, na mađarskom jeziku. Može se reći da je Lug mjesto rođenja mađarskih pjesama i drama. Međutim gospodarsko i kulturno značenje naselja počelo se smanjivati u vrijeme kada se Dunav povukao od naselja. Mađarska manjina, koja ovdje živi, uvijek je bila privržena zavičaju, i čuvala bogatu kulturu koju je naslijedila.
Za vrijeme agresije, kada je neprijatelj zapalio crkvu, vođeni svojim svećenikom (današnjim biskupom), žitelji mjesta riskirajući živote gasili su vatru, kako bi spasili crkvu.» Istaknuto je u predavanju.
